Jakša Krišto

Profesor Krišto je predavač na Katedri za financije i obiteljski čovjek. Jedan je od nas, homo economicusa. U sljedećim redcima prisjetio se svog studentskog života, prenio što ga motivira i pokreće.

Otac mi je diplomirani ekonomist pa je želju za financijama i strast za ekonomijom prenio i na mene. Tako sam upisao Ekonomski fakultet u Splitu, a na drugoj godini se prebacio u Zagreb. Želio sam iskusiti samostalan studentski život u glavnom  gradu i okušati se u ovdašnjem veslačkom klubu. U Splitu sam bio član HVK Gusar, a ovdje se prebacio u VK Trešnjevka. Veslao sam natjecateljski. Stanovao sam u domovima na Savi i Cvjetnom te proveo prekrasne godine studirajući i veslajući. S tim sam razdobljem jako zadovoljan, pomoglo mi je što sam studirao van kuće. Osamostalio sam se, naučio odgovornosti, a i upoznao nove ljude iz različitih sredina. Bilo je raznih šala i anegdota, to je sve dio studentskog života, točno je kako kažu „od kolijevke pa do groba najljepše je studentsko doba“.

Nisam odmah kliknuo s ekonomijom niti bih znao odgovoriti kojim se područjem želim baviti da ste me na početku studija pitali. Doma je uvijek bilo ekonomske literature i otac me usmjeravao da čitam, ali tek odlaskom u Zagreb na studij sve je sjelo, i sjećam se, sâm sam kupovao tadašnji časopis Banku, koja je i doma uvijek bila na stolu.  Smatram da je za mladog čovjeka važno postupno se razvijati.  Budućnost će svakako doći, važno je postaviti se opušteno i vjerovati da će biti dobro. Ekonomija proučava široko područje ljudskoga djelovanja pa je kroz nju moguće kanalizirati različite afinitete. Prve dvije općenitije godine u meni nisu pobudile neki interes, ali mi je otkriće bio kolegij Financijske institucije i tržišta, koji danas predajem. Na predavanjima profesora Leke sam se zaljubio u predmet i definitivno zagrizao za to područje. Tada sam odlučio da je moje mjesto i poziv u financijama i financijskom sektoru, a da je sport ipak samo hobi.

Danas se najviše bavim područjem osiguranja i institucionalnim investitorima, što mi, ruku na srce, nije bio najzanimljiviji predmet  na studiju. Puno toga ovisi o okolnostima u kojima se nađete, prvom radnom mjestu, mentorima i naravno vašim željama i interesima. Zato bih preporučio studentima da ne brinu previše, put će se već iskristalizirati. Ono što je važno na tom putu je marljivo i revno raditi. Primjerice, redovito čitanje stručne literature može vas značajno diferencirati od ostalih prilikom razgovora za posao ili na predavanju.

Nakon završetka studija, apsolventsku godinu sam iskoristio za pohađanje civilnog vojnog roka i u tom periodu pronašao posao u osiguranju. Svidjela mi se ta industrija. U dvije godine dok sam radio imao sam pozitivan naboj i puno čitao, slušao i istraživao. Tako sam pohvatao djelatnost osiguranja i osjetio se spreman za poslijediplomski studij. Zanimljivo je da sam se nakon diplome još više želio educirati i zahvalan sam što mi je pružena ta mogućnost.

Nakon dvije godine u osiguranju dolazim na Fakultet i imam sreću raditi na predmetima i  s profesorima koji su oblikovali moj studentski put, i kasnije, želje i motive za radom i napredovanjem u financijskom sektoru. Posao na fakultetu je svestran i zahtjeva znanstvenu posvećenost i aktivnost, primarno nastavnu djelatnost i rad sa studentima, ali i sudjelovanje u praksi i stručni rad. Kroz članstva u odborima i stručnim tijelima bolje razumijem primjenu teorije te stručni doprinos. Kroz takav angažman, mogu potvrditi da su znanja koja steknemo na fakultetu relevantna. Od akademske zajednice se u praksi traži širi okvir razumijevanja poslovanja, djelatnosti, rizika i poznavanje zakonskog okvira. Time se mogu iskoristiti mnoga znanja koja akumuliramo kroz vrijeme.

Volim raditi s mladim ljudima i nadam se da imam kvalitetan odnos sa svojim studentima. Čini mi se, da se makar dijelom, mogu staviti u njihovu kožu i procijeniti što očekuju od predmeta. Motivira me želja da u studentima pobudim interes za određenim područjem. Tada će i sami nešto pročitati i istražiti, a zanimat će ih i stručna praksa. U isto vrijeme će puno lakše usvojiti gradivo. Kod predavanja se trudim pojednostaviti gradivo te primjenjivo približiti materiju. Vidim da takav pristup donosi najbolje rezultate.

Važno je da student kada prepozna područje, „zagrize“ i dalje se usavršava. Vjerujem da se u tome krije tajna uspjeha. Kontinuiran rad čini razliku. Ako se student trudi siguran sam da će profesor to prepoznati i rado pomoći, bilo oko studija ili daljnje karijere.

Savjete za ulaganje ne dijelim. Ukoliko se studenti žele okušati kroz male iznose i vidjeti kako se snalaze, optimalna diversifikacija ulaganja, dugi rok, strategija indeksiranja i obročna ulaganja su udžbenički recepti za uspjeh. Rizika i neizvjesnosti je jako puno, a novo okruženje u kojem se nalazimo najbolji je primjer za to. Ono nam kazuje da je kako u životu, vođenju poslovanja ili države, i u ulaganju potrebno voditi računa o formiranju rezervi i biti svjestan „dobrih i loših godina“.

Za kraj, studentima poručujem sljedeće: Iskoristite ovo razdoblje života u kojem vam je sve dostupno i u pravilu besplatno. Sada možete dobiti kvalitetnu dodatnu edukaciju, otići na razmjenu, učlaniti se u studentsku udrugu i uz to se zabavljati. Ne morate se zadovoljiti već viđenim obrascima, slobodno preispitujte svoj put kao odrasli intelektualci što i jeste. Time doprinosite cjelokupnom društvu u kojem djelujete. Promjena kreće od vas.