Site Loader

Preporučio bi studentima da ne brinu previše, put će se već iskristalizirati. Ono što je važno na tom putu je marljivo i revno raditi.

Profesor Krišto je predavač na Katedri za
financije i obiteljski čovjek. Jedan je od nas,
homo economicusa. U sljedećim redcima
prisjetio se svog studentskog života, prenio što
ga motivira i pokreće.

Otac mi je diplomirani ekonomist pa je želju za
financijama i strast za ekonomijom prenio i na
mene. Tako sam upisao Ekonomski fakultet u
Splitu, a na drugoj godini se prebacio u Zagreb.
Želio sam iskusiti samostalan studentski život
u glavnom gradu i okušati se u ovdašnjem
veslačkom klubu. U Splitu sam bio član HVK
Gusar, a ovdje se prebacio u VK Trešnjevka.
Veslao sam natjecateljski. Stanovao sam u
domovima na Savi i Cvjetnom te proveo
prekrasne godine studirajući i veslajući. S tim
sam razdobljem jako zadovoljan, pomoglo mi
je što sam studirao van kuće. Osamostalio sam
se, naučio odgovornosti, a i upoznao nove
ljude iz različitih sredina. Bilo je raznih šala i
anegdota, to je sve dio studentskog života,
točno je kako kažu „od kolijevke pa do groba
najljepše je studentsko doba“.

Nisam odmah kliknuo s ekonomijom niti bih
znao odgovoriti kojim se područjem želim
baviti da ste me na početku studija pitali.
Doma je uvijek bilo ekonomske literature i
otac me usmjeravao da čitam, ali tek
odlaskom u Zagreb na studij sve je sjelo, i
sjećam se, sâm sam kupovao tadašnji časopis
Banku, koja je i doma uvijek bila na stolu.
Smatram da je za mladog čovjeka važno
postupno se razvijati. Budućnost će svakako
doći, važno je postaviti se opušteno i vjerovati
da će biti dobro. Ekonomija proučava široko
područje ljudskoga djelovanja pa je kroz nju
moguće kanalizirati različite afinitete. Prve
dvije općenitije godine u meni nisu pobudile
neki interes, ali mi je otkriće bio kolegij
Financijske institucije i tržišta, koji danas
predajem. Na predavanjima profesora Leke
sam se zaljubio u predmet i definitivno
zagrizao za to područje. Tada sam odlučio da je moje mjesto i poziv u financijama i
financijskom sektoru, a da je sport ipak samo
hobi.

Danas se najviše bavim područjem osiguranja i
institucionalnim investitorima, što mi, ruku na
srce, nije bio najzanimljiviji predmet na
studiju. Puno toga ovisi o okolnostima u
kojima se nađete, prvom radnom mjestu,
mentorima i naravno vašim željama i
interesima. Zato bih preporučio studentima da
ne brinu previše, put će se već iskristalizirati.
Ono što je važno na tom putu je marljivo i
revno raditi. Primjerice, redovito čitanje
stručne literature može vas značajno
diferencirati od ostalih prilikom razgovora za
posao ili na predavanju.

Nakon završetka studija, apsolventsku godinu
sam iskoristio za pohađanje civilnog vojnog
roka i u tom periodu pronašao posao u
osiguranju. Svidjela mi se ta industrija. U dvije
godine dok sam radio imao sam pozitivan
naboj i puno čitao, slušao i istraživao. Tako
sam pohvatao djelatnost osiguranja i osjetio
se spreman za poslijediplomski studij.
Zanimljivo je da sam se nakon diplome još više
želio educirati i zahvalan sam što mi je
pružena ta mogućnost.

Nakon dvije godine u osiguranju dolazim na
Fakultet i imam sreću raditi na predmetima i s
profesorima koji su oblikovali moj studentski
put, i kasnije, želje i motive za radom i
napredovanjem u financijskom sektoru. Posao
na fakultetu je svestran i zahtjeva znanstvenu
posvećenost i aktivnost, primarno nastavnu
djelatnost i rad sa studentima, ali i
sudjelovanje u praksi i stručni rad. Kroz
članstva u odborima i stručnim tijelima bolje
razumijem primjenu teorije te stručni
doprinos. Kroz takav angažman, mogu
potvrditi da su znanja koja steknemo na
fakultetu relevantna. Od akademske zajednice
se u praksi traži širi okvir razumijevanja poslovanja, djelatnosti, rizika i poznavanje
zakonskog okvira. Time se mogu iskoristiti
mnoga znanja koja akumuliramo kroz vrijeme.

Volim raditi s mladim ljudima i nadam se da
imam kvalitetan odnos sa svojim studentima.
Čini mi se, da se makar dijelom, mogu staviti u
njihovu kožu i procijeniti što očekuju od
predmeta. Motivira me želja da u studentima
pobudim interes za određenim područjem.
Tada će i sami nešto pročitati i istražiti, a
zanimat će ih i stručna praksa. U isto vrijeme
će puno lakše usvojiti gradivo. Kod predavanja
se trudim pojednostaviti gradivo te
primjenjivo približiti materiju. Vidim da takav
pristup donosi najbolje rezultate.

Važno je da student kada prepozna područje,
„zagrize“ i dalje se usavršava. Vjerujem da se u
tome krije tajna uspjeha. Kontinuiran rad čini
razliku. Ako se student trudi siguran sam da će
profesor to prepoznati i rado pomoći, bilo oko
studija ili daljnje karijere.

Savjete za ulaganje ne dijelim. Ukoliko se
studenti žele okušati kroz male iznose i vidjeti
kako se snalaze, optimalna diversifikacija
ulaganja, dugi rok, strategija indeksiranja i
obročna ulaganja su udžbenički recepti za
uspjeh. Rizika i neizvjesnosti je jako puno, a
novo okruženje u kojem se nalazimo najbolji je
primjer za to. Ono nam kazuje da je kako u
životu, vođenju poslovanja ili države, i u
ulaganju potrebno voditi računa o formiranju
rezervi i biti svjestan „dobrih i loših godina“.

Za kraj, studentima poručujem sljedeće:
Iskoristite ovo razdoblje života u kojem vam je
sve dostupno i u pravilu besplatno. Sada
možete dobiti kvalitetnu dodatnu edukaciju,
otići na razmjenu, učlaniti se u studentsku
udrugu i uz to se zabavljati. Ne morate se
zadovoljiti već viđenim obrascima, slobodno
preispitujte svoj put kao odrasli intelektualci
što i jeste. Time doprinosite cjelokupnom
društvu u kojem djelujete. Promjena kreće od
vas.

Lovro Ibriks

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *