0%
Posted inHOMO ECONOMICUS Projekti

dr. sc. Ivan Turčić

„Uz učenje, za uspjeh treba iskoristiti mogućnosti koje fakultet nudi, ali treba i uživati u studentskom životu!“

„Stremite ka dostizanju svog punog potencijala – najgore ako se on ne iskoristi!“

 

Dr. sc. Ivan Turčić član je Katedre za poduzetništvo na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija radio je kao demonstrator, a svojim je zalaganjem i trudom bio u 5% generacije čime si je osigurao državnu stipendiju A kategorije za izvrsnost Ministarstva znanosti i obrazovanja. Danas uz rad na fakultetu djeluje u više udruga, a u budućnosti planira sva svoja znanja o poduzetništvu pretočiti u poduzetnički poduhvat.

 

Odabir fakulteta i smjera

Asistent Ivan Turčić II. gimnaziju u Zagrebu upisao je po uzoru na stariju sestru, no s odabirom fakulteta to nije bio slučaj.

U 3. sam razredu srednje škole počeo razmišljati o upisu na fakultet, tada sam se dvoumio između politologije i ekonomije. Kada je došlo vrijeme upisa na fakultet, odlučio sam otići samo na jedan prijemni ispit, onaj iz ekonomije te sam ga položio i na rang listi sam se nalazio među 5% najboljih studenata. Zahvaljujući tom uspjehu, bio sam oslobođen od plaćanja školarine koja je tada bila obavezna.

Otkrio nam je tko nije bio oduševljen njegovim izborom Fakulteta, a tko je bio njegov indirektan poticaj.

Kada sam svojem razredniku rekao kako sam se odlučio za ekonomiju, nije bio oduševljen te je mislio da mogu bolje, no mene to nije smetalo. Isto tako ne odbacujem mogućnost indirektnog utjecaja od strane mojeg oca koji je diplomirani ekonomist te djeda koji je bio doktor znanosti znanstvenog polja ekonomija.

Dr. sc. Ivan Turčić ne skriva kako mu se za vrijeme studiranja sviđalo više grana ekonomije, no jasno je znao što želi.

Turizam mi je bio jako zanimljiv te mi je ostao u dobrom sjećanju, ali za vrijeme studiranja najviše sam se pronalazio u financijama i menadžmentu, stoga sam razmišljao koji smjer obuhvaća i jedno i drugo te sam tako došao do zaključka kako je to upravo smjer Analiza i poslovno planiranje. Na smjeru sam dobio znanje koje sam htio, no žao mi je što već na posljednjoj godini nisam krenuo stjecati radno iskustvo, zbog čega uvijek svoje studente potičem da se odvaže i krenu na diplomskom studiju tražiti sebe u poslovnom svijetu.

 

Studentski dani

Asistent Turčić ispričao nam je kako su izgledali njegovi studentski dani, kako je provodio svoje slobodno vrijeme te za koji nogometni klub navija.

S obzirom na to kako sam rođen u Zagrebu nisam mijenjao svoju sredinu kada je došlo vrijeme upisa na fakultet te mogu reći kako sam time bio zakinut za život u studentskom domu, ali bez obzira na to povezao sam se s ostalim kolegama na predavanjima te se s njima redovito družio, izlazio i stvarao uspomene.

Još kao student volio sam putovati te sam si to mogao priuštiti zahvaljujući poslu demonstratora i državnoj stipendiji A kategorije za izvrsnost Ministarstva znanosti i obrazovanja. Navedenu mi je stipendiju omogućio uspjeh na prijemnom ispitu, a kako bih održao tu stipendiju morao sam se potruditi da mi prosjek uvijek bude u 5% generacije. Uz putovanja koja smatram bogatstvom, veliki sam fan nogometa te sam, uz kvalifikacije, više puta pratio hrvatsku reprezentaciju na velikim natjecanjima, a isto tako navijač sam kluba Dinamo Zagreb, zbog čega sam često odlazio na utakmice i pratio klub pa se znalo dogoditi da su mi vikendi rezervirani samo za utakmice. Kada bi došli zimski mjeseci, rado sam odlazio na skijanje, a odlazak na skijanje koje je organizirao naš Fakultet ostao mi je u jako lijepom sjećanju.

Odbijanje ocjena za asistenta Turčića nije nepoznanica, čime nam je potvrdio kako nije bilo kolegija koji mu je zadavao muke.

Uvijek sam bio angažiran oko učenja, a ako ne bi bio zadovoljan ocjenom, bez problema bih ju odbio, čak i kada se radilo o 4. Moram priznati kako nema predmeta ili profesora koji su mi stvarali probleme, no veliki je utjecaj na mene ostavio prof. dr. sc. Kolaković.

 

Posao na fakultetu

Pitali smo dr.sc. Ivana Turčića je li već na samom početku studiranja imao želju ostat raditi na Fakultetu.

Ne mogu reći kako sam od prve godine imao želju raditi na fakultetu, ali sam imao želju doktorirati ekonomiju. Moja se priča s Fakultetom vrti oko kolegija „Osnove ekonomije“ koji mi je predavao prof. Kolaković. Išao sam na usmeni ispit te me je profesor pohvalio i rekao da mu se javim za demonstratora. Profesor Kolaković prestao je predavati taj kolegij, ali me preporučio svojem kolegi prof. dr. sc. Siseku, čiji sam postao demonstrator. Tijekom cijelog studiranja ostao sam u dobrim odnosima s profesorom Kolakovićem te mi je on nakon uspješno završenog diplomskog studija prišao s ponudom da postanem vanjski suradnik iz kolegija „Poduzetništvo“. Prihvatio sam tu ponudu te sam uz to pronašao posao u PBZ-u koji sam radio od ponedjeljka do petka, a subotom sam radio na fakultetu. Poslije godinu i pol rada u PBZ-u raspisao se natječaj na fakultetu za asistenta na Katedri za ekonomiku poduzeća te sam se na isti prijavio. Odluku nisam donio lako. Razmišljao sam o prednostima i nedostacima jednog i drugog posla, no znao sam kako je moj cilj završiti doktorat, ali i raditi sa studentima, a mjesto asistenta to mi je i omogućilo. Rad na fakultetu ima brojne benefite, a s obzirom na moju ljubav prema putovanjima izdvojio bih odlaske na zanimljive konferencije diljem svijeta.

 

Rad sa studentima

Zanimalo nas je koliko je teško povezati se sa studentima i koliko je bitan pristup u radu s njima.

Povezati se sa svim studentima na nastavi praktički je nemoguće, no sva sreća pa je na seminarskoj nastavi iz poduzetništva velika količina interakcije koja se mora ostvariti, zbog čega mi to olakšava pamćenje imena i raspoznavanje lica.

Asistent Turčić izvodi nastavu uživo, ali izvodio ju je online za vrijeme pandemije te nam je otkrio koji je oblik nastave njemu draži.

Online nastava, bez obzira na trud koji uložiš, ne može se mjeriti s nastavom uživo. Najveći je problem online nastave nedostatak dvosmjerne komunikacije. Kada predaješ u dvorani, po pogledima studenata možeš prepoznati razumiju li gradivo ili ne, a u online predavanjima nemaš te trenutne povratne informacije. Mislim kako je puno bolji način rada uživo. Isto tako bih napomenuo kako su studenti povratkom u dvorane zainteresiraniji više nego su bili prije pandemije i online nastave, a i rekao bih da je pandemija osvijestila studente i pomogla im primijetiti koliko je nastava uživo bitna. Smatram kako su studenti koji su slušali nastavu online bili dosta zakinuti znanjima koja su mogli dobiti na bolji način te studentskim životom.

 

Druge obaveze uz fakultet i slobodno vrijeme

Dr. sc. Turčić uz rad na fakultetu djeluje u više udruga, a jedne je i potpredsjednik. Stoga nas je zanimalo kako sve uspijeva uskladiti i ima li vremena za hobije.

Sve je moguće uskladiti. Rad sa studentima me ispunjava tako da bih volio istaknuti kako se našem Studentskom poduzetničkom inkubatoru mogu priključiti ne samo studenti Ekonomskog fakulteta nego i ostalih fakulteta, kojima će vjerojatno nedostajati ekonomske podloge, zbog čega ćemo im mi pomoći. Potpredsjednik sam u Međunarodnom institutu  poduzetništva, bavim se organizacijom raznih poduzetničkih foruma te međunarodnih konferencija, a sve nabrojene povezano je s područjem kojim se bavim na fakultetu. Bez obzira na sve to uživam u gore navedenim obavezama koje između ostalog služe za osobni rast i networking. Od hobija bih izdvojio teretanu u koju odlazim onoliko koliko mi obveze dopuštaju.

Zanimalo nas je je li se asistent Turčić ikada okušao u poduzetničkim vodama i što ima reći na tu temu.

Nisam pokrenuo svoje poduzeće, no svakako bih volio u budućnosti povezati sva svoja znanja i pokrenuti neko poduzeće, ali trenutno mi je teško precizirat u kojem bi smjeru išao. Na kolegiju „Poduzetništvo“ dio naših studenata kada vidi što je poduzetništvo i što sve mogu očekivati ako postanu poduzetnici, shvate kako nisu za to. Ni ne moramo mi svi biti za poduzetništvo. Ako si poduzetnik, konstantno si pod nekim pritiskom, ne možeš doći doma i zaboraviti do drugog jutra svoj posao, nego razmišljaš stalno što trebaš, kada trebaš, koliko trebaš, ali postoji i dosta prednosti – sam si svoj šef, visoka motiviranost jer „ubireš plodove svoga rada“, osobna satisfakcija i dr. Mi potičemo studente na razmišljanje o poduzetništvu i razvijanju ideja jer ako i dođe do neuspjeha, on će vam pomoći u daljnjem razvoju.

 

Katedra za poduzetništvo

Katedra za poduzetništvo službeno je pokrenuta 1.10.2022, a za više informacija pitali smo asistenta Turčića.

Katedra za poduzetništvo pokrenuta je na inicijativu profesora Kolakovića te je sam proces osnivanja dosta trajao. Mi smo jedan od rijetkih Fakulteta u ovom dijelu Europe koji ima Katedru za poduzetništvo. Prepoznali smo nedostatak poduzetničkih kolegija te su daljnji ciljevi katedre povećati broj kolegija. Postoji inicijativa na našem fakultetu za pokretanjem novih izbornih kolegija i mi smo predali zahtjeve za njih pet: „Upravljanje malim i srednjim poduzećima“ (kolegij koji postoji, ali je bio u mirovanju), „Društveno poduzetništvo“, „Digitalno poduzetništvo“, „Obiteljsko poduzetništvo“ i „Poduzetničke mreže“. Vjerujem kako će dio studenata koji su pokazivali interes na kolegiju „Poduzetništvo“ prepoznati naš trud i kako će u ime toga upisati navedene poduzetničke kolegije. U budućnosti bismo voljeli pokrenuti i smjer Poduzetništvo na integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju Poslovna ekonomija, ali više o tome neki drugi put.

Na jesen 2022. godine obranio je doktorski rad pod nazivom „Utjecaj poduzetničkog obrazovanja na društveno poduzetničke namjere generacije Z“ te nam je otkrio par zanimljivosti iz svojeg rada.

Istraživao sam društvene poduzetničke namjere i utjecaj samog poduzetničkog obrazovanja, odnosno kolegija iz poduzetništva na te namjere uz usporedbu ekonomskih i neekonomskih fakulteta. Utvrdio sam kako poduzetničko obrazovanje direktno utječe na namjere kod neekonomista, a kod ekonomista indirektno preko drugih varijabli. To znači da bi trebalo uvesti poduzetničke kolegije i  na fakultete neekonomskog usmjerenja jer takvi kolegiji direktno utječu na povećanje namjere za pokretanje društvenog poduzeća, a namjera je prvi korak prema stvarnom poduzetničkom ponašanju odnosno djelovanju. Time se studenti mogu potaknuti i usmjeriti na upuštanje u poduzetničke vode.

Također sam spoznao kako generaciju Z u odnosu na prethodne generacije više zanima poduzetništvo i teže k tome da svoj hobi pretvore u posao. Oni sudbinu žele staviti u svoje ruke i ne žele se zaposliti na klasičan način, nego žele raditi ono što vole i ono što ih zanima. Drugim riječima, generacije Z ima usmjerenje na stvaranje vlastitog poduzeća i karijere, a ne traženje posla, dok mnogi vide mogućnosti stvaranja vlastitog poduzeća kao opciju koju će izabrati prije nego što će izabrati rad za nekog drugog.

 

Poruka za studente

Zamolili smo dr. sc. Turčića da poruči studentima nešto za sam kraj.

Svim studentima bih savjetovao, a ponajviše onima završnih godina, da krenu skupljati poslovno iskustvo. Mi svi znamo po prilici što bismo htjeli raditi, ali jedno je kada mislimo kako to izgleda, a drugo je kada to vidimo. Stoga predlažem svima da isprobaju sve što ih zanima te ako se pronađu u nekom od poslova, postoji velika šansa da ostanu raditi u tom poduzeću i nakon diplome, a na taj će način već na samom početku imati osiguranu egzistenciju. One studente vične poduzetništvu, potičem na pokretanje vlastitog poduzeća, dok svimi studentima općenito predlažem odlazak na studentske razmjene da vide koliko nam je dobro ili koliko zaostajemo za nekim drugim državama te neka iskoriste sve prilike koje im se nude u studentskim danima. Uvijek nastojte dati sve od sebe i trudite se kako bi dostigli svoj puni potencijala, a najgore je ako ga ne iskoristite onoliko koliko ste mogli.


Odgovori