Tko radi najbolji party za Novu?

Na vrata će nam svaki čas pokucati 2019., a ako ne znate kako ju dočekati, možda ideju
pronađete ovdje. Zapadna civilizacija broji dvije tisuće i neku godinu, no sama tradicija
dočekivanja nove godine puno je starija. Staroegipatska godina počinjala je 19. ili 20. srpnja, a
slavila se u čast božice Izide. U današnjem Egiptu, vjerski predstavnik objavljuje službeni
početak proslave u Kairu nakon što se na nebu pojavi puni mjesec, a slavlje se dalje nastavlja
diljem zemlje. Početak starogrčke godine bio je vezan uz kretanje sunca, no starim Grcima nije
bilo do slavlja po dolasku nove godine, dok danas Grčka čuva zanimljivu tradiciju posebne
pripreme kruha u koji se ubacuje novčić. Kruh se lomi na tri dijela, Bogu, ukućanima i za samo
kućanstvo. Tko u svome komadu dobije novčić imat će najviše sreće te godine. Sličnu tradiciju
imaju i Norvežani koji za doček objeduju puding od riže, a sretni član obitelji u svome će pronaći
badem. U Starome Rimu 1. ožujka tresla su se svih sedam brda. Rimljani su u čast boga Jana
pripremali bučne svečanosti na kojima su se darivali. Njihovi moderni sunarodnjaci slavlje ne
mogu zamisliti bez crvene boje, dok se na Siciliji na Novu ne smije jesti ništa drugo osim
lazanja. Laganu opsesiju crvenom bojom imaju i Kinezi koji ulazna vrata pobojaju u crveno kako
bi sreća znala gdje treba ući. Također, 24 sata skrivaju noževe ne bi li se nekom ozljedom
prerezala sreća u godini što dolazi. Danci ne samo da ne skrivaju posuđe, već upravo suprotno,
razbijenim posuđem gađaju prijatelje, a popularno se vjeruje da onaj tko ima najviše razbijenog
suđa ispred vrata ima i najviše prijatelja. Nebrojene su i šarolike tradicije kojima se slavi ulazak
u novu godinu, no sve su vođene vjerom u sretniji početak i uspješan nastavak.

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *