0%
Posted inHOMO ECONOMICUS Projekti

dr. sc. Ana Pavković

Dr. sc. Ana Pavković asistentica je na Katedri za ekonomsku teoriju na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoje studentsko obrazovanje završila je s titulom summa cum laude, a dobitnica je Rektorove i Dekanove nagrade te raznih drugih priznanja. Svojom upornošću i radom daje primjer kako se, uz dobru organizaciju, mogu postići izvrsni rezultati na Fakultetu, a uz to imati i vremena za vlastite hobije.

 

 

Odabir fakulteta i smjera

Asistentica Ana Pavković podijelila je s nama kako je došlo do odluke za upisom na Ekonomski fakultet u Zagrebu. 

Kada sam završavala gimnaziju, poticali su me da upišem neku prirodoslovnu ili tehničku znanost, no da moram birati uvijek bih ponovno upisala naš fakultet. Ekonomski fakultet u Zagrebu bio je jedini fakultet za koji sam se prijavila- jer pripada području društvenih znanosti, što mi je najbliže znanstveno područje, a ipak je najbliže matematici. Također, želja mi je u budućnosti upisati Poslijediplomski specijalistički studij Aktuarske matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.

 

Motivacija i organizacija učenja

S obzirom na to da je asistentica Pavković bila odlična studentica, pitali smo je koliko je bila posvećena učenju i što ju je motiviralo. 

Na svim kolegijima sam imala pristup da je izvrstan (5) jedina ocjena jer je to odraz i nekog mog životnog stava – da svi možemo sve ostvariti, samo je pitanje koliko truda i vremena će nam za to trebati. Ono što je uvijek iznenađenje i mojim studentima je kada im kažem da sam sigurno desetak puta izlazila na ispit, ali uvijek zato što sam odbijala ocjene, a ne zbog pada na kolokviju ili ispitu.  Naravno, prosjek ocjena daleko je od nekog životnog prioriteta. Vjerujem da treba davati sve od sebe i truditi se biti najbolji u svojoj trenutnoj ulozi (a to je student/ica na EFZG-u), ali  na fakultetu i u životu postoje puno važnije stvari od prosjeka ocjena .

Asistentica nam je odala tajnu kako je planirala svoje učenje i usklađivala ostale obveze.

Smatram kako su moji rezultati na fakultetu odraz jedne od mojih najvećih vrlina, a to je organiziranost. Na početku svakog semestra razradila sam detaljan plan učenja po tjednima i kolegijima. Svu literaturu sam nabavljala u prvom tjednu nastave i postavila sam jasno razrađene ciljeve za svaku akademsku godinu – počevši od toga kada planiram položiti koji kolegij do toga hoću li pisati znanstveni rad, ići na konferenciju ili slično. 

Veliki poticaj za odlične rezultate bili su mi prijatelji s fakulteta s kojima sam spremala sve kolegije i koji su također svi bili izvrsni studenti. Naravno, bila sam dosta posvećena fakultetskim obvezama, ali sam imala vremena i za sve drugo bitno u životu. 

 

Posao demonstratora na fakultetu i dobivene nagrade

Biti demonstrator na fakultetu može pomoći studentima da se upoznaju s dijelom posla kojeg obavljaju profesori, ali isto tako može pomoći u usmjerenju vlastitih interesa. 

Što se tiče kolegija, teško mi je odabrati jedan najdraži kolegij, ali sam uvijek preferirala kolegije u kojima treba nešto računati, crtati grafove i slično, kakvi su u konačnici i kolegiji koje danas predajem. 

Želja da postanem profesorica na fakultetu se pojavila kada sam postala demonstratorica na drugoj godini fakulteta, a sam posao demonstratora oblikovao me i usmjerio kao osobu. Budući da sam pratila kako nastavnici pišu znanstvene radove, dosta rano sam se zainteresirala za ekonometriju i pisanje, a to mi je omogućilo da dobijem Nagradu Hrvatskog ureda za osiguranje za najbolji znanstveni rad iz područja osiguranja, potom Dekanovu nagradu za završni rad i na kraju Rektorovu nagradu za najbolji timski znanstveni rad. Osim toga, kao demonstratorica sam se upoznala sa svime što danas radim kao asistentica, pa mi je to bila uvertira u današnji posao.

U najljepšem sjećanju s fakulteta su mi dodjele nagrada, posao demonstratorice i divno društvo sa smjera, koji su i dan danas dio mog najbližeg kruga prijatelja. 

 

Doktorski studij i pisanje znanstvenih radova

Asistentica Pavković nedavno je završila doktorski studij. Zanimalo nas je što ju je potaklo da ga započne.

Doktorirala sam prije točno 4 mjeseca s disertacijom naslova „Model opće ravnoteže preklapajućih generacija hrvatskoga mirovinskoga sustava“. Simulirala sam pet reformskih scenarija za hrvatski mirovinski sustav s ciljem pronalaska najboljeg rješenja za povećanje njegove održivosti i primjerenosti. Za doktorski studij prijavila sam se mjesec dana nakon obrane diplomskog rada jer mi je to bio logičan slijed- oduvijek sam znala da želim ići tim putem. Smatrala sam da mogu postići puno više u znanstvenom smislu, a nakon nekoliko mjeseci sam  dobila i posao na Fakultetu.

Pitali smo asistenticu ima li neki savjet za studente koji su zainteresirani za pisanje znanstvenih radova.

Studentima koji su zainteresirani za pisanje znanstvenih radova savjetovala bih da počnu čitati o znanstveno-istraživačkim metodama, krenu na radionice iz metodologije te da komuniciraju s nastavnicima koji se bave tim područjem. Potrebno je pronaći najvažnije znanstvene časopise iz tog područja i pratiti što je u trendu.  Osobno mi je bilo iznimno značajno povezati se s kolegama koji iskazuju želju za pisanjem radova jer će im tako pisanje biti i zanimljivije. Imam mnogo ideja za radove jer mi je glavno područje znanstvenog interesa mirovinski sustav- iznimno opsežno i dinamično područje, a ideje dobivam  prateći što se objavljuje u vodećim časopisima iz područja.

 

Nastava uživo i nastava online

Asistentica Pavković izvodila je nastavu uživo, ali i online. Pitali smo je koji joj je oblik izvođenja nastave draži. 

Kada govorimo o nastavi, iako postoje neke prednosti online nastave, preferiram nastavu uživo jer je neke ciljeve teže ostvariti online. Poticanje aktivnog sudjelovanja na nastavi jedna je od stvari koju je najteže ostvariti u online okruženju.

Preferiram držati nastavu u dvorani jer sam izraziti ekstrovert, a predavanje me napuni dodatnom energijom. Uz to imam priliku upoznati mlade generacije, što i je bogatstvo našeg posla.  

 

Anegdota s predavanja

Vjerujemo kako je svaki profesor barem jednom imao neku smiješnu situaciju koju će pamtiti s predavanja ili konzultacija. Zamolili smo asistenticu Pavković da s nama podijeli jednu takvu situaciju koja joj je ostala u sjećanju. 

Pamtim puno lijepih situacija s fakulteta, razgovora sa studentima, zanimljivih komentara u anketama i zgoda s nastave uživo koja mi jako nedostaje zadnje dvije godine. Ostali su mi u sjećanju seminari iz Mikroekonomije prije par godina, kada zbog dnevnog partyja u jednom obližnjem kafiću nisam uspjela održati nastavu do kraja. Naime, glazba koja je dolazila do nas je bila preglasna da bi studenti pratili nastavu, pa sam se nakon nekog vremena prestala truditi objašnjavati zadatke i proveli smo ostatak sata pogađajući ,,cajke”, a za te seminare sam napravila nadoknadu drugi dan. 

 

Glazbena škola i sportski život 

Svatko od nas koristi slobodno vrijeme na drugačiji način. 

Pogledajte što je asistentica Pavković podijelila s nama na tu temu.

U glazbenu školu krenula sam kada i u osnovnu. Prvi po redu bio je početnički solfeggio, pa kasnije i  1. razred glazbene škole gdje sam svirala glasovir. Ne mogu reći da sviram redovito, ponekad dobijem želju savladati neku kompleksniju skladbu poput Listzovih ili Chopinovih, što mi obično polazi za rukom  jer sviram više od 20 godina. Ipak, priznajem, da mi je sport veća strast od glazbe. 

Kao student sam se  puno družila, ali ne i izlazila u klubove, to sam nadoknadila kada sam upisala doktorski studij. Naravno, osim druženja, u slobodno vrijeme sam se bavila sportom. Na početku studija sam igrala squash, a od 16. godine sam barem triput tjedno u teretani. 

Uz teretanu, u kojoj sam redovita, prije četiri godine  uključila sam se u Trčaonu- klub trčanja. Volim reći da smo ozbiljni rekreativci jer se treninzi trčanja ne propuštaju, a znali smo trčati i na -5 i na +37. Do sada sam dvaput istrčala polumaraton, a kraće utrke i po nekoliko puta. Za mene je najveća blagodat trčanja strpljivost kojoj te ono nauči, jer shvatiš da ne možeš ostvariti zavidne rezultate preko noći. Posebna je i divna pozitivna atmosfera na treninzima koja popravlja bilo koji stresan dan.

 

Savjeti za studente 

Na samom kraju, pitali smo asistenticu Pavković koji bi savjet dala studentima. 

Za kraj bih savjetovala današnjim studentima da, kao i u svemu u životu, promisle što će ih najviše veseliti i ispunjavati te u čemu će najviše moći doprinijeti, a potom usmjere svu svoju energiju u to. Postoji mnoštvo smjerova u kojima se mogu usavršavati – od uključivanja u studentske udruge, znanstvenog rada, stjecanja radnog iskustva pa do pokretanja vlastitog posla i mnogo čega drugog –  bitno je znati u čemu se tko pronalazi kako bi znao postaviti ciljeve i – najvažnije – upoznao druge kolege koji žele ostvariti isto što i oni.


Odgovori

scroll up button