Božićna čarolija nekad i danas

U iščekivanju najradosnijeg blagdana, veselimo se druženju s obitelji i prijateljima, pokojoj čaši kuhanog vina, bajkovitim ulicama ukrašenim najšarenijim lampicama, darovima što će nas čekati ispod raskošne jelke, bogatoj trpezi na blagdanskom stolu… Gužve na cestama, stajanje u redovima, minus na računu i ostale probleme komercijaliziranog Božića ostavit ćemo za depresivni siječanj, sada smo odlučni u uživanju. Svatko od nas ima neki tajni sastojak kako upotpuniti božićnu čaroliju i pridonijeti obiteljskoj tradiciji. Slavljenje Božića seže u davna vremena kada su to bili tek poganski obredi u čast prirodnih sila. Promjene koje su prožimale civilizaciju, odrazile su se i na ljudska vjerovanja, no osjećaj za hedonizam i slavlje nije uzmakao evoluciji. U nama bližoj prošlosti Božić se dočekivao tako što su žene na Badnji dan pripremale hranu i pospremale domove, djeca su drvce ukrašavali voćem i obojenim češerima, a muški dio bi se pobrinuo za teže poslove i stoku. Sjever Hrvatske čuva tradiciju postavljanja 3 stolnjaka, žitarice posute u obliku križa, repa i slama na svakoj strani stola, zatim stolnjak, pa slama posložena u oblik križa, opet stolnjak, novčanik, ponovno stolnjak i hrana; danas bi to bilo malo nespretno izvesti, ne bismo imali gdje staviti mobitele… No, ipak, moderna vremena su otkrila novi način kako prenijeti božićnu radost. Prvi čestitar nekoć je morao biti muškarac, predznak sreće u narednoj godini, nebrojena su kućanstva potajno dogovarala mušku posjetu, ne bi li ih zadesila ženska nesreća. Danas ćemo ipak iščekivati debeljuškastog Djeda Mraza koji će pobrinuti za blagdansko ushićenje, u svakome se probudi poseban osjećaj topline usprkos zimi što nas okružuje, a sjaj u očima je taj što odaje istinsku blagdansku idilu.