0%
Posted inNovosti Projekti

Istraživanje u sklopu projekta „Obrtnik što da ne“

U sklopu projekta „Obrtnik što da ne“ provedeno je istraživanje o stavovima i razmišljanjima učenika završnih razreda Obrtničke i industrijske graditeljske škole u Zagrebu. U anketi je sudjelovalo 27 učenika deficitarnih zanimanja. Cilj istraživanja bio je steći uvid u problematiku  deficitarnih zanimanja iz perspektive mladih ljudi koji su se specijalizirali u njima i mogućnosti poboljšanja koja bi doprinijela većoj zainteresiranosti mladih da se pri odabiru usmjerenja opredijele upravo za njih.

Posljednjih nekoliko godina ulažu se znatni napori u interaktivnu suradnju privatnog sektora i obrazovnih ustanova, a dokaz njihovoj izuzetno dobroj povezanosti je činjenica da su svi ispitani učenici, tijekom svog školovanja, obavili stručnu praksu izvan škole. Suradnje koje je škola dogovorila omogućavaju učenicima praktičnu primjenu njihovih stečenih znanja, mogućnost osiguravanja radnog mjesta već za vrijeme svog obrazovanja te uvid u radne uvjete i svakodnevnicu koju mogu očekivati po završetku školovanja. 2/3 učenika smatra kako su spremni za tržište rada nakon obavljanja stručne prakse, dok ih je čak 80% izjavilo kako ih je poslodavac kod kojeg su obavljali praksu spreman zaposliti nakon završetka obrazovanja, iz čega možemo zaključiti kako trenutni sustav obrazovanja za deficitarna zanimanja svojim učenicima pruža adekvatna znanja za prijelaz u radne odnose. Planovi nakon završetka školovanja, za dvotrećinsku većinu ispitanika, uključuju zapošljavanje u postojećem obrtu, dok ih gotovo 30% planira otvoriti vlastiti obrt. Ovi rezultati potkrepljuju činjenicu da znatan broj učenika, po završetku školovanja, ostaje raditi kod obrtnika kod kojega su obavljali stručnu praksu.

Učenici su nastavu ocijenili vrlo pozitivno – zadovoljni su njezinom strukturom, ispunjava njihova očekivanja te ih čak gotovo 80% smatra kako je praktična nastava u dovoljnoj mjeri zastupljena u odnosu na teorijsku. Profesori učenicima pružaju cjelovitu potporu u njihovom obrazovanju, usmjeravaju ih i nerijetko informiraju o profesionalnim mogućnostima nakon završetka obrazovanja. Republika Hrvatska nudi niz pogodnosti i poticaja mladim poduzetnicima i obrtnicima kako bi potaknula gospodarski rast i zaposlenost, s kojima je čak 70% ispitanih učenika upoznato. Možemo zaključiti kako su sredstva Ministarstva gospodarstva uložena u marketinšku promociju poduzetništva i proaktivnost profesora urodili plodom, odnosno uspješno su podigli svijest o mogućnostima rada i cjeloživotnog obrazovanja u području deficitarnih zanimanja. Nažalost, iako postoji mogućnost primanja stipendije tijekom obrazovanja u deficitarnim zanimanjima, s kojom su svi učenici bili upoznati (360 eura neto mjesečno za učenike, 500 eura neto mjesečno za studente), samo 18% ih se odlučilo ju i iskoristiti. Kao glavni razlog za nekorištenje stipendija navode nezainteresiranost i nezadovoljavanje uvjeta za njeno ostvarenje. U posljednjoj godini obrazovanja samo 14,8% učenika se obratilo barem jednoj od udruga ili organizacija koje podupiru deficitarna zanimanja, što ukazuje na činjenicu da u tom segmentu postoji prostor za napredak.

Učenici su kao najizraženiji faktor usporavanja razvoja izabranog obrta prepoznali sve veću konkurenciju velikih tvrtki čiji veliki tržišni udio omogućava pružanje istih usluga pri nižim cijenama i stvaranje mreže vjernih kupaca koji će se za kvalitetu pružene usluge pouzdati u snagu njihovog brenda, zbog čega smatraju kako je teže pokrenuti vlastiti obrt i uspostaviti se na lokalnom tržištu. Negativno su ocijenili i proces stvaranja i vođenja obrta, navodeći kako je potrebno zadovoljiti veliku količinu administrativnih zahtjeva te da značajna porezna opterećenja dodatno onemogućuju stvaranje malih obrta. Učenici su zaključili da navedeni tržišni uvjeti stvaraju uvjete nesigurne egzistencije, odnosno ne potiču rast i razvoj novih obrta.

Na pitanje otvorenog tipa o tome što bi voljeli da se unaprijedi kako bi se u njihovoj struci poboljšali uvjeti rada u najvećem postotku isticali su unapređenje tehnologija korištenih u svakodnevnom poslovanju, čime bi se efikasnije rješavali svakodnevni problemi i zadaci, te veće plaće. Učenici vjeruju kako trenutno učenike na upis stručnih srednjih škola potiču iznadprosječna primanja obrtnika, pruženi poticaji i stipendije za učenike deficitarnih zanimanja te sigurnost i lakoća pronalaska trajnog radnog odnosa po završetku obrazovanja.

Ovim istraživanjem, provedenim među učenicima Obrtničke i industrijske graditeljske škole u Zagrebu, izražena je ključna važnost praktične nastave, suradnje s privatnim sektorom te financijskih poticaja u razvoju interesa učenika za deficitarna zanimanja. Unatoč identificiranim izazovima poput administrativnih tereta i konkurencije većih poduzeća, primjećuje se snažna predanost mladih struci, s posebnim naglaskom na težnji prema tehnološkom napretku kao ključnim čimbenikom kojim bi dodatno podržao interes za rad u deficitarnim područjima.


Odgovori