prof. dr. sc. Boris Tušek
„Svaka situacija ima svoje prednosti i nedostatke, moramo dobro i na vrijeme razmisliti o njima te odlučiti kako djelovati“
„Ekstremi nikada nisu dobri, uvijek treba biti u balansu.“
prof. dr. sc. Boris Tušek redoviti je profesor u trajnom zvanju na Katedri za računovodstvo. Rođen je u Zaboku gdje je završio osnovnu i srednju ekonomsku školu, studirao je na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje je diplomirao, magistrirao te stekao doktorat iz područja društvenih znanosti, polja ekonomije. U svojoj bogatoj i raznolikoj znanstvenoj, nastavnoj i stručnoj karijeri obnašao je više dužnosti, obavljao je brojne poslove te bio angažiran u više institucija, profesionalnih udruženja te poslovnih subjekata u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja za znanstveni i stručni rad. Uz rad na EFZG-u ima višegodišnje radno iskustvo u privatnom sektoru, zbog čega ima puno zanimljivih savjeta i poruka studentima.
Odabir fakulteta i studentski dani
Profesor Tušek nam govori kako nije imao previše problema prilikom odabira studija.
S ekonomskim temama i izvrsnim nastavnicima srednjeg ekonomskog obrazovanja susreo sam se u srednjoj ekonomskoj školi u Zaboku, a već u trećem razredu znao sam da ću odabrati ekonomski fakultet. Zapravo, bio sam toliko siguran da sam nakon završenog trećeg razreda srednje ekonomske škole odlučio pisati prijemni ispit. Te godine, na prijemnom ispitu na EFZG je bilo nekoliko tisuća kandidata. Samostalno sam naučio sadržaj predmeta četvrtog razreda srednje ekonomske škole u kojeg nisam išao a koji su se polagali na prijemnom, te sam uz dobru pripremu i visoku motivaciju, uspješno položio prijemni ispit na EFZG.
Profesor Tušek uživao je u danima provedenim kao student, a za sebe kaže da je bio pomalo štreber, ali da je uživao u mladosti i svim studentskim aktivnostima.
Puno sam učio, išao na sva predavanja, seminare i vježbe te svaki dan u tjednu putovao vlakom doma i na Fakultet. Međutim, osim učenja i predanog studiranja, kao tada mlada osoba u studentskim danima sudjelovao sam u brojnim aktivnostima izvan Fakulteta. Redovito sam se bavio sportskim aktivnostima, u to vrijeme bila je vrlo popularna košarka, volio sam trčanje, odlaske na brojne koncerte, putovanja. Uživao sam na Fakultetu, doista smatram kako mi je studiranje bilo kvalitetno te ne bih ništa mijenjao. Često se i danas sjetim mnogih profesora koji su mi predavali, posebice onih koji su bili vrlo motivirani i predani u svom nastavničkom poslu. Ono što bi promijenio, da sam imao mogućnost, je prilika za internacionalizacijom – odlaskom na razmjenu i boravak u inozemstvu. Mislim da u današnje doba svi studenti trebaju iskoristiti tu priliku i tako spojiti ugodno s korisnim. Sretan sam što danas postoje brojne mogućnosti u tom kontekstu te tolike studentske udruge koje pružaju razne mogućnosti današnjim studentima. Nažalost, u vrijeme kada sam ja studirao takve mogućnosti gotovo nisu postojale.
Rad izvan fakulteta
Profesor Tušek je vrlo aktivan izvan Fakulteta u mnogim institucijama, profesionalnim udruženjima, poduzećima, financijskim institucijama i slično, Obnaša konkretne dužnosti i surađuje s Ministarstvom financija, Državnim uredom za reviziju, Hrvatskom zajednicom računovođa i financijskih djelatnika, Sekcijom internih revizora, Hrvatskom revizorskom komorom i brojnim drugim organizacijama, privatnog i javnog sektora, u zemlji i inozemstvu.
Cijeli svoj radni vijek, od prvog radnog dana do danas, angažiran sam u praksi i surađujem s poslovnom praksom. To je za područje mog znanstvenog i nastavnog djelovanja na Fakultetu, osobito za rad sa studentima, od iznimne važnosti i pruža mi mogućnost da sa studentima u dvorani, uz teorijska znanja, dijelim praksu, izazove i probleme u primjeni stečenih znanja u praksi, te na taj način pripremam studente za tržište rada.
Premda je profesor Tušek u 28 godina radnog staža radio na mnogim projektima i funkcijama, kaže kako mu je teško izdvojiti najdraži.
To je kao da pitate autore koja im je knjiga koju su napisali i objavili najdraža – to je vrlo teško.
Doista volim svoj posao u svim njegovim segmentima i područjima djelovanja te ga vidim kao svoj poziv, a ne kao posao i stoga uživam u svemu što radim. Naravno, u nekim svojim ostvarenjima bio sam više ili manje uspješan, no u svakom sam dao najviše od sebe i zato mi je teško izdvojiti najdraži.
Profesor Tušek je prije radnog odnosa na EFZG-u radio u privatnom sektoru. Pričao nam je o svom iskustvu u oba sektora te koje je razlike uočio.
Gledam na privatni i javni sektor u njihovoj povezanosti. S tugom u posljednje vrijeme pratim nezadovoljstva, pa i konflikte, u medijskom prostoru, o polarizaciji privatnog i javnog sektora u Hrvatskoj. Ako profesionalno i etično radite svoj posao, mislim da nema razlike između rada u privatnom i javnom sektoru. Svoje djelovanje u javnom sektoru obavljam iznimno odgovorno, upravo zbog javnog interesa i odgovornosti te ulozi javnog sektora u izgradnji boljeg društva. S druge strane, uvijek sam imao poštovanje prema vlasnicima i zaposlenicima privatnog sektora s kojima sam radio – smatram da čovjek uvijek mora biti profesionalan i etičan gdje god i što god radi.
Odabir profesorskog zvanja
Mnogi se suočavaju s izazovima i problemima prilikom izbora karijere i nastavkom studiranja. Profesor Tušek tvrdi da ga je svaki posao nadopunio na svoj način i dodatno izgradio, no vrlo je dobro znao da će ostati dio akademske zajednice.
Već sam u srednjoškolskim danima cijenio ovo zvanje i poštivao svoje profesore. Nakon studija bio sam siguran da želim raditi u praksi, no zanimao me i rad na fakultetu. Dapače, odmah nakon stjecanja diplome angažiran sam u zvanju asistenta – vanjskog suradnika na Fakultetu te sam paralelno radio dva posla – u privatnom sektoru, u revizorskom društvu a potom u konzaltingu te na Fakultetu. Uz ta dva posla i angažmana, pohađao sam i završio poslijediplomski znanstveni studij na našem Fakultetu a nakon toga i doktorirao. Nakon deset godina paralelnog rada u praksi i kao asistent – vanjski suradnik te naslovni docent na Fakultetu, zaposlio sam se na radnom mjestu docenta na Ekonomskom fakultetu Zagreb. Zapravo, uvijek sam osjećao da ću se zaposliti na fakultetu, samo je bilo pitanje vremena kada će se to i ostvariti.
Mnogi studenti se muče s odabirom diplomskog smjera, ali profesor nije bio jedan od njih. Računovodstvo je uvijek bilo njegov prvi izbor. Smatra kako nije pogriješio.
Studirao sam u vrijeme kada su studijski programi sveučilišnog studija funkcionirali malo drugačije nego danas. Naime, sveučilišni studij Poslovne ekonomije trajao je tada četiri godine. Smjer se birao nakon završene dvije godine studija, te sam dodatno radi upisa prve godine studija nakon trećeg razreda srednje ekonomske škole, vrlo mlad morao odabrati usmjerenje, no nisam imao nikakav problem s odabirom. Znao sam da ću upisati smjer, koji se tada nazivao Računovodstvo i poslovne financije, jer sam od srednje ekonomske škole do tada, uključujući stečena znanja na prve dvije godine studija, zaključio da me zanimaju instrumenti upravljačke ekonomije, područja koja uz narativnu formu uključuju kvantitativne metode s njihovom konkretnom i vrlo jasnom primjenom u polju poslovne ekonomije. Bez ikakve nedoumice ili neizvjesnosti, upisao sam, potpuno miran, smjer Računovodstvo i poslovne financije.
Profesor Tušek smatra kako ga rad u praksi čini boljim profesorom te kaže da je „uvijek u praksi“. Prema mnogim povratnim informacijama od studenata, kroz studentske ankete i slično, studenti izražavaju veliko zadovoljstvo i zahvalnost za mogućnost da u dvoranama na Fakultetu imaju priliku slušati i učiti kako se stečena teorijska znanja iz područja računovodstva i revizije primjenjuju u praksi.
Upravo mi je praksa, uz teorijska znanja, dala šire mogućnosti kako bi mogao svojim studentima davati primjere iz stvarnog života. Nadalje, praksa mi je omogućila da u svojim znanstvenim i stručnim radovima koje objavljujem bolje uočavam i prepoznajem varijable koje treba istraživati, probleme koje treba znanstveno validirati te preporuke koje treba oblikovati. U području računovodstva i revizije u današnje doba suočavamo se s disruptivnim promjenama koje treba kontinuirano pratiti te povezano s tim moram puno učiti i surađivati s praksom, kako bi studentima mogao dati najbolja i aktualna teorijska i praktična znanja.
Savjeti studentima
Studenti se nerijetko bave pitanjem kako biti uspješan i dobar student, te zadovoljna i sretna mlada osoba. Profesor smatra da nam je u životu najvažniji balans između rada, požrtvovnosti, očekivanja i nagrade.
Balans je u životu najbitniji. Nisam sklon ekstremima i dobro je kada ljudi uspijevaju biti uspješni u više područja života te u njih ulažu, a ne samu u jednom. Mislim da je to formula za biti ostvaren, sretan i uspješan. Kompromis, dobra organizacija, realna očekivanja i požrtvovnost su bitni faktori. Volim susresti studente koji su marljivi, otvoreni prema novom i nepoznatom, radoznali, koji ozbiljno shvaćaju svoje obveze i studij. Treba biti strpljiv, odgovoran i razumjeti da je potrebno uložiti vrijeme i napor kako bi nam se nešto vratilo. Naravno, uz obveze na studiju, svakako treba u razdoblju kada ste mlada osoba – student, ostvarivati i mnoge druge aktivnosti koje vam čine zadovoljstvo i koje vas ispunjavaju. Vrijeme studiranja je vrijeme koje u oba ova smisla gotovo da ne možete nadoknaditi u nekom kasnijem vremenu svog života u kojemu se suočavate s nekim drugim izazovima.
Danas su studentima dostupni razni načini učenja, predavanja s YouTubea, podcasti, knjige… Mnogi studenti se izgube u toj količini mogućnosti.
Studirati danas nije isto kao i prije. Živimo u svijetu velike količine podataka i brojnih informacija te često razmišljam o tome kako u današnje doba mladim ljudima nije lako. Danas je neophodno educirati mlade ljude kako biti kritičan u izboru i filtrirati sve moguće izvore i informacije koje nas okružuju. Profesori na Fakultetu imaju vrlo važnu i odgovornu ulogu u tome, oni mogu pomoći studentima upravo u stjecanju znanja i vještina kritičkog razmišljanja i prosuđivanja te načinima na koji treba koristiti informacije, brojne platforme i izvore.
Profesor Tušek nudi studentima savjet prilikom odabira diplomskog smjera
Smatram kako je izbor smjera diplomskog studija bitan i da studenti trebaju biti u toj odluci vrlo odgovorni, prvenstveno prema sebi. Prema mojem iskustvu i susretima s bivšim studentima u praksi, odabir smjera većinu, ako ne i sve studente, opredjeljuje u daljnjem radu i razvoju karijera.. Stoga je iznimno bitno da studenti odgovorno i organizirano pristupaju svojim obvezama na Fakultetu od prvog dana studija. Ponuda smjerova na našem Fakultetu iznimno je široka i kvalitetna te mislim da se svatko može pronaći u jednom od ponuđenih smjerova. Naš Fakultet je oduvijek bio posvećen oblikovanju kvalitetnih studijskih programa koji uključuju široki raspon mogućnosti za naše studente.. Ako studenti ne mogu sami donijeti tu odluku, te su im potrebne dodatne informacije, neka se ne srame pitati druge za pomoć. Studenti su me znali kontaktirali na konzultacijama i rado sam s njima podijelio dodatne informacije koje su im olakšale odluku. Ako student nije siguran u odlučivanju o smjeru, ako želi dodatno provjeriti neke informacije o sadržajima kolegija na smjeru, mogućnostima individualnog razvoja i razvoja karijere sa završetkom nekog smjera, onda prikupljene informacije prije odluke mogu pomoći u toj odluci. Osim toga, naš Fakultet ima dobru praksu predstavljanja smjerova i studentima predlažem da u slučaju kada nisu sigurni u ono što žele i u kojem smjeru ići, da se informiraju.
Razgovarali smo s profesorom kako se nositi s neuspjehom te postoji li on uopće u odabiru diplomskog smjera.
Ponekad studenti ne uspiju upisati smjer koji žele zbog kvota ili nečeg sličnog. Ako ne uspiješ upisati ono što želiš, možeš i dalje imati ulaznicu u područje kojim se želiš baviti, a moguće i priliku da upoznaš neka druga područja i teme. S integriranim sveučilišnim studijem u trajanju od pet akademskih godina sve je moguće kompenzirati. To je nešto što se događa u praksi – ljudi mijenjaju karijere i pozicije i toga se ne treba bojati. Iz svake situacije treba izvući najbolje. Šira baza znanja a ne isključivo specijalizacija danas omogućuju bolje mogućnosti na tržištu rada. I sam sam namjerno i ciljano upisao poslijediplomski znanstveni studij iz područja organizacije i menadžmenta, a ne računovodstva i revizije, te ne vidim to kao nešto loše, naprotiv, mislim da mi je to pomoglo, pa i bilo presudno, u svemu onome što radim nakon toga te omogućilo bolje razumijevanje konteksta te dalo određenu širinu.
Studentski dani su puni izazova i prilika, a profesor nam je rekao što smatra da je najbitnije iskoristiti u studentskim danima:
Studenti se trebaju informirati o brojnim mogućnostima koje postoje u današnje vrijeme za studente te iskoristiti prilike i mogućnosti – sudjelovati u studentskim razmjenama, sudjelovati u studentskim projektima, družiti se i umrežavati te iskoristiti svaku priliku za internacionalizaciju. Smatram da se takva iskustva ne mogu usporediti ni sa čime niti se mogu u idućim razdobljima života nadoknaditi.
Anegdota sa nastave
Profesor Tušek tvrdi kako voli interakciju sa studentima te kako ima puno lijepih iskustava s nastave, zbog čega mu je teško nešto izdvojiti, ali nam je ipak rekao nešto i na tu temu.
Simpatično mi je kada su studenti otvoreni i komunikativni, kada uz predani rad i angažman tijekom nastave u dvorani znaju ubaciti i neku šalu, za opuštanje, na koju ćemo se svi zajedno glasno nasmijati…U svakoj generaciji studenata ima pojedinaca koji su takvi….ili kako mi je netko u studentskoj anketi prije više godina napisao i pjesmicu u rimi… s mojim imenom, mojim vrlinama i manama u tekstu pjesmice…Drago mi je kada je netko i na taj način kreativan…jer što je život nego putovanje u kojemu treba, uz rad, i uživati, biti sretan i nasmijan….