Site Loader

Komunikacija je vještina koju čovjek razvija čitav život, već od prvog bebinog plača kojim komunicira s okolinom. Vještina, kao i svaka druga, brusi se kroz vrijeme i usavršava, nitko nije rođeni govornik savršenih komunikacijskih kompetencija. Izražajna i kvalitetna prezentacija otvara mnoga vrata, ubrzat će put do zacrtanog cilja jer atraktivna formulacija ideja uvijek će se jasnije čuti. No, svakodnevna interakcija često krije mnoge zamke, buka u komunikacijskom kanalu, kriva interpretacija riječi sugovornika, nedovoljna artikulacija, potencijalne prepreke su nebrojene, ali također iznimno lako rješive ako znamo komunicirati na pravilan i učinkovit način.
Friedemann Schulz von Thun, njemački psiholog specijaliziran za međuljudsku i interpersonalnu komunikaciju, navodi kako svaka komunikacijska poruka ima 4 strane; predmetni sadržaj (ono o čemu dajemo informaciju), samoiskazivanje (ono što otkrivamo o samome sebi), odnos (ono što mislimo o sugovorniku i o našem odnosu), apel (ono na što sugovornika želimo potaknuti). Svaki govornik i slušatelj interpretiraju određenu poruku na drugačiji način što nekada može dovesti do neželjenih konflikta. Stoga oboje trebaju razviti svijest o postojanju tih navedenih aspekta kako bi poboljšali komunikaciju i lakše se sporazumjeli. Schulz von Thun također u svojim knjigama spominje pojam metakomunikacija – razgovor o tome kako međusobno razgovaramo. Metakomunikacijom postiže se kvalitetnije komunikacija na više razina, otkriva se odnos između sudionika, samim time i kako bolje iskomunicirati određenu poruke, poremećaji u komunikaciji lakše se uočavaju i otklanjanju. Takav pothvat iziskuje poveću količinu vremena i trud prilagodbe sugovorniku, no benefiti konkretne i jasne interakcije su nemjerljivi.
„Razlog zbog kojeg imamo dva uha, a samo jedna usta je da bismo mogli više slušati, a manje govoriti.“, uči nas latinska poslovnica ključnom aspektu pravilnog komuniciranja i održivosti metakomunikacije – slušanju. Iako se pasivno slušanje naziva vrstom slušanja, ne možemo ga smatrati dijelom procesa komunikacije. Verbalne i neverbalne vještine prezentacije uglavnom se uzimaju kao glavne instance sporazumijevanje, no što govorniku vrijede njegove sposobnosti ako ga nitko ne sluša? Aktivno slušanje, prihvaćanje sugovornikove poruke u cjelini i izrečenom smislu, jest temelj kvalitetne komunikacije.

Lovro Ibriks

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *