Site Loader

 

Važno je da studenti kroz svoje obrazovanje razvijaju sistemsko razmišljanje te multidisciplinarna znanja koja će primjenjivati u rješavanju složenih problema.

Danijela Miloš Sprčić redovita je profesorica na Katedri za ekonomiku poduzeća, nositeljica kolegija Upravljanje rizicima, Corporate Risk Management (BDiB engleski program), Strateško upravljanje rizicima (MBA), Korporativne financije (Specijalistički poslijediplomski program), Osnove financiranja poduzeća (stručni studij) te predavačica kolegija Poslovne financije. Gostujuća je profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani te voditeljica nekoliko projekata transfera znanja iz područja Risk managementa i Poslovnih financija sa Sveučilišta u Zagrebu u hrvatsko gospodarstvo.  Zahvaljujemo profesorici što je s nama podijelila dio svog iskustva kako bi pomogla studentima na njihovom putu prema uspjehu.

Prvi razred opće gimnazije završila sam u Zaboku gdje su učenici srednje škole Novska izbjegli zbog teškog ratnog stanja u rodnom gradu. Iako su razvojne mogućnosti nakon povratka u Novsku bile uveliko smanjene jer je rat i dalje trajao. Bila sam odlična učenica s afinitetima prema gotovo svim područjima prirodnih i društvenih znanosti te članica dramsko-literarne i novinarske skupine koja je uređivala školske novine i sudjelovala na brojnim natjecanjima. Rekreativno sam trenirala rukomet, sport koji uči upornosti, borbenosti, strategiji, taktici i timskom radu. Oduvijek su me zanimali kemijski procesi u živim bićima, pa sam maturalni rad pisala iz područja organske kemije i biokemije. Sjećam se kako sam, skrivena u susjedovom podrumu tijekom izvođenja operacije Bljesak i oslobođenja okupiranih područja zapadne Slavonije, izrađivala kompleksne organske spojeve na maminoj pisaćoj mašini. U to smo vrijeme o računalima mogli samo sanjati.  Iskustvo rata tijekom mog odrastanja naučilo me da se možemo razvijati u teškim okolnostima, a ne u njima tražiti opravdanje za životne neuspjehe. Te su mi lekcije kasnije u životu jako puno pomogle u svladavanju prepreka i suočavanju s izazovima.

Kako nisam bila sigurna što želim studirati, a ostvarila sam izvrsne rezultate u svim predmetima, ravnatelj Srednje škole Novska uputio me na profesionalnu orijentaciju u Zagreb. Tamo su mi rekli da mogu odabrati bilo koji fakultet, no da ću svoje različite interese zadovoljiti i najviše se afirmirati u društvenim znanostima, i to u području ekonomije s naglaskom na primjenu kvantitativnih metoda. Poslušala sam savjet stručnjaka što je i odredilo moj daljnji put i razvoj karijere. Nisam pogriješila u odabiru!

 

Na fakultetu me najviše zainteresiralo područje financija s naglaskom na područje poslovnih financija, rizika financijske imovine, strateškog upravljanja rizicima i razvoja financijskih tržišta. Stipendiju The British Scholarship Trust za boravak na Sveučilištu Greenwich Business School u Londonu dobila sam 2004. godine gdje sam nastavila i svoj trogodišnji doktorski studij. Zahvaljujući gotovo neograničenom pristupu recentnoj svjetskoj literaturi iz svih područja ekonomije, imala sam priliku sagledati mnoge razvojne opcije te sam se odlučila za daljnju specijalizaciju upravo u području upravljanja rizicima, kao multidisciplinarnom području koje spaja mikroekonomsku teoriju, financijsku teoriju i teoriju menadžmenta.

 

Odabrala sam akademsku karijeru jer osigurava kontinuirani profesionalni razvoj, učenje i otkrivanje novog, suradnju s domaćim i inozemnim stručnjacima, visoku razinu kreativnosti te nove izazove i raznovrsnost radnih obveza. No, važno je znati postaviti ciljeve i imati samodisciplinu u njihovu ostvarenju.

Privukla me i posebnost poučavanja u visokom obrazovanju koja spaja znanstvena istraživanja i nove spoznaje iz nekog područja s diseminacijom znanja studentima kroz obrazovne programe. Također, suradnju sa studentskim udrugama, ali i transfer znanja stručnjacima kroz projekte suradnje s gospodarstvom. Sveučilišni profesori, stoga trebaju uvijek ići u korak s razvojem područja kojim se bave i osigurati prijenos recentnih znanja proizašlih iz njihovih istraživanja.

 

Tijekom doktorskog studija pročitala sam jednu knjigu koja je na mene imala izuzetno veliki utjecaj, a to je knjiga sveučilišnog profesora Ken Baina What the Best College Teachers Do?, u kojoj se kao temeljni pedagoški pristup zagovara tzv. „Student centered teaching“. Obilježja pedagogije usmjerene na studenta su, između ostaloga, interaktivni stil poučavanja, aktivno sudjelovanje studenata u nastavi, kreiranje sadržaja kolegija koji je relevantan za razvoj znanja i vještina te za buduće karijere studenata, prebacivanje određene razine odgovornosti za ishode učenja na studente kroz različite projektne zadatke, briga o studentima koji pohađaju kolegij te dostupnost nastavnika i otvorena komunikacija. Nastavnici trebaju pomoći studentima i ohrabriti ih da uče za svoje vlastito dobro pri čemu trebaju njegovati osjećaj vrijednosti obrazovanja koji ne proizlazi iz pojedine znanstvene discipline, već iz šire obrazovne tradicije koja cijeni i potiče kritičko razmišljanje, kreativnost, rješavanje problema, radoznalost, brigu o etičkim pitanjima te vjeru u sposobnosti studenata. Kao rezultat dugogodišnje primjene spomenute pedagogije na kolegijima kojima sam nositelj, nastao je priručnik „Primjena modela integriranog upravljanja rizicima – zbirka poslovnih slučajeva“ čije koautorstvo potpisuje četrdeset studenata koji su pohađali kolegij Upravljanje rizicima u ljetnom semestru godine 2018./2019., a koji su pokazali ustrajnost, odgovornost i sposobnost primjene naučenih znanja i analitičkih vještina kroz rad u timu. Na tu suradnju sa studentima sam izuzetno ponosna. Također, tijekom 20 godina rada na Ekonomskom fakultetu primila sam četiri nagrade za znanstveno-istraživački rad – nagradu „prof. dr. Marijan Hanžeković“ i tri nagrade „Mijo Mirković“.

 

Sadašnjim, a i budućim studentima Ekonomskog fakulteta poručila bih kako su kvalitetni ekonomisti uvijek potrebni. Bez obzira na eksponencijalni rast i razvoj STEM područja, društvo se treba razvijati u svim smjerovima. Važno je da studenti ekonomije tijekom svog obrazovanja razvijaju sistemsko razmišljanje i multidisciplinarna znanja koja će, vodeći brigu o etičkim pitanjima, primjenjivati u rješavanju složenih problema i predlaganju inovativnih rješenja. Nedavno dobivena AACSB akreditacija samo je potvrda kvalitete Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i poticaj za daljnji napredak istraživačkog i nastavnog procesa kao i razvoja novih i kreativnih načina poučavanja studenata kroz koji će se i u budućnosti nastaviti osnaživati njihov angažman i rad na pažljivo osmišljenim primjerima iz prakse. Ovakav pristup osigurava stjecanje relevantnih znanja i kompetencija važnih, kako za daljnji profesionalni i osobni razvoj studenata, tako i za njihov doprinos razvoju gospodarstva.

Lovro Ibriks

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *